KOMPRIMISIU NASIONAL LIDERANSA FOINSA'E, LIDER HO MEMBRU-SIRA ARTE MARSIAIS NO ARTE RITUAL TIMOR LESTE
"Ita ba Paz" servico hamutuk ho Governo liu hosi Gabineti Primeiru Menistru ho Sekretariu Stado Joventude Desportu hodi halao "SORUMUTU BA KOMPRISIU NASIONAL LIDERANSA FOINSA'E, LIDER HO MEMBRU-SIRA ARTE MARSIAIS NO ARTE RITUAL TIMOR-LESTE" iha loron 14 maiu 2011, iha Sertu Konvensaun Dili, Eis Merkadu Lama ho Ajenda, 1. Difini no Deklara Komprimisiu Nasional Arte Mariais & Arte Ritual TL. 2. Formula Planu Asaun Estrateziku ba Arte Marsiais & Arte Ritual TL.
Sorumutu Nasional ne'e partisipa hosi lier-sira Arte marsiais no Arte ritual iha nivel nasional ho lider no Reprezentante nain 1 (ida) hosi kada organizasaun arte marsiais no arte ritual sira iha kada distritu hosi distritu 12 no konvidadu mak membru Guvernu ho Deputadu-sira, Komandante Forsa Defeza Falintil-FDTL, Komandante Jeral Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL), reprezentante ONU iha Timor-leste no seluk tan.
Iha sorumutu ne'e halo mos assinatura ba tekstu Komkprimisiu ba nasaun hosi Lideransa Arte Marsiais no Arte ritual, molok hahau halo assinatura iha lulik nain halo lulik hodi oho Fahi metan no manu mean e nia ran hodi rega haleu fatin sorumutu no lao tuir fali kedan.
pontu importante nebe mak hamosu iha sorumutu ne mak hanesan Tekstu Jura ba nasaun nebe le hosi Sr. Pedro Aparicio no sei le tuir hotu hosi partisipante tomak.
Teksto: KOMPRIMISIU BA NASAUN FOINSA'E LIDER HO MEMBRU-SIRA ARTE MARSIAIS NO ARTE RITUAL TIMOR-LESTE
JURA BA NASAUN
Nudar Lieransa Foinsa'e, nudar Lider, Nudar membru Arte Marsiais, Arte Ritual no nudar Oan ho Nain ba Rai ida ne'e;
Hau Jura ba Maromak, ba Rai Lulik ida ne'e, ba Matebian-sira ne'ebe Luta ba Libertasaun Nasional no ba Povu Timor-Leste, katak:
- Hau Jura, Prontu defende soberanu Nasaun Timor-Leste ne'ebe Ukun Rasik A'an liu hosi luta naruk ida ho nia rohan iha proklamasaun loron 28 Novembru 1975;
- Hau Jura, Hametin unidade nasional ho ispiritu nasionalismu no patriotismu ba Rai Lulik no ba Povu rai ida ne'e;
- Hau Jura, Hakribi violensia ne'ebe bazea ba rasa, etniku, reliziaun, suku interese politiku no diferensia iha organizasaun arte marsiais, arte ritual no seluk-seluktan;
- Hau Jura, haberan moris paz, haburas hakmatek ba diak povu nian nudar lisan no kultura ba Rai no ba Povu Timor-Leste;
- Hau Jura, ba Nasaun ninia Independensia iha loron 28 fulan Novembru 1975, hametin unidade nasional, hakribi violensia, haberan moris paz nudar lisan n kultura ba Rai no Povu Timor-Leste;
Dili, Loron Sabadu, data 14 fulan Maiu tinan 2011
Ami, Mak halo Juramentu ida ne'e:
Tekstu ne'e Assina hosi Lideransa Arte Marsiais, Arte Ritual no lideransa joventude nebe sai sasin nain mak Primeiru Ministru Kayrala Xanana Gusmao, Sekretariu Stadu Joventu Ir. Miguel Manetelu no seluk tan
.