' Report Repatriation '

ema hotu iha direitu, no direitu ba ema hotu

                                               
Dili, 3 Febreiru 2011
Hato’o ba                : Sekretariadu Grupu Serbisu Fila Hikas Knua
Husi                         : Manuel Monteiro F.
Assuntu                  : Relatoriu finanseru ba Atividade repatriasaun

Ho respeitu,
          Bazea ba kondisaun maluk ex. Refuziadu Timor-Leste nian iha tinan 1999, ne’ebé mak hakarak ho laran fila hikas mai Timor-Leste, tan ne’e kolega CIS Timor sira halo tiha ona aprosimasaun ho xefi da famillia hirak ne’ebé mak hakarak fila hikas mai Timor-Leste. Komunikasaun entre Grupu Serbisu Fila Hikas Knua ho CIS Timor, la’o kleur tiha ona komesa iha tinan 2010. Tuir planu, prosesu repatriasaun, akontese iha tinan 2010, maibe tanba famillias hirak ne’ebé mak hakarak fila ne’e barak liu, no GSFK sukat katak la iha kbi’it naton hodi responde ba situasaun ne’e, entaun prosesu repatriasaun adia fali ba tinan 2011. Maibe situasaun ema hirak ne’ebé mak hakarak fila oin seluk ona tanba sira ninia statuta nu’udar sidadaun Indonézia nian muda tiha ona ka sira ninia sidadania Indonézia nian apaga tiha ona husi lita sidadania nian. Tan ne’e sira nia direitu hanesan sidadaun Indonézia seluk lakon tiha ona. Bazeia ba kondisaun ida ne’e, kolega sira iha CIS Timor, ezizi mai GSFK hodi halo koordenasaun ho kolega sira iha Covalima sobre transporte no apoyu seluk, hodi nune’e planu repatriasaun ne’ebé mak sei realiza iha loron 31 fulan Janeiru nian bele realiza.
           Purtatu kondisaun iha Timor-Leste nafatin infrenta problema oi-oin, entre membru GSFK mós susar halibur malu, hodi fali serbisu ba malu. Maibe iha sorin seluk, nesesidade ba GSFK aumenta mai bei-beik. Atu hatan ba nesesidade ne’e, iha loron Sesta, 28 Janeiru 2011, membru GSFK (Fortilos, HAK no JRS) foti desizaun hodi desidi ema ida atu ba lai-lai Suai hodi fó apoiu ba ekipa Suai nian hodi atende situasaun ne’e. Iha desizaun ne’e hakotu katak reprezentante GSFK sei delega ema nain ida ba iha Suai, maibe GSFK sei dauk hatene los sé mak bele voluntáriumente ba Suai. Tanba susar buka ema ruma, hodi ba Suai, entaun Manuel Monteiro husi Assosiasaun HAK ho voluntáriumente ofrese ninia-an hodi ba atende serbisu ne’e. Maibe preparasaun ne’e la dun di’ak, intermus de apoyu GSFK nian ba reprezentante ne’e liu-liu apoyu finanseru. Tan ne’e iha loron ne’eba ami husu ba mai sé mak bele apoyu, entaun Sr. Nugroho Kacasunkana ofrese ninia osan provadu hodi atende ba nesesidade aluga motorizada iha Tiger fuil. Tuir mai atan hau’u hakarak relata hau’u nia relatóriu orsamentu ba ita bo’o hanesan tuir mai ne’e:
    
  1. Loron, Sabadu 29 Janeiro 2011, tuku: 17:30 hau’u dezloka husi Díli ba Suai, tuir dalan ba Suai, to’o iha Maubisse tanba udan no kalan ona, entaun hau’u tenki toba iha Maubisse, depois dadersan mak dezloka husi Maunbisse ba Suai.
  2. Loron 30 fulan Janeiru 2011, tuku: 09:00 otl, hau’u dezloka fila fali husi Maubisse ba Suai, tanba dalan ne’ebé mak liga Maubisse ho Ainaro,kondisaun ladun di’ak, entaun difikulta viajen ho lailais, tan ne’e hau’u tenki to’o fali iha Suai maizomenus tuku: 18:30. Wainhira to’o tiha iha Suai, iha kalan ne’e kedas hau’u hamutuk ho kolega sira iha Suai (Antonio Alves ho Chemat) halo enkontru koordenasaun lai-lais ba preparasaun aban nian, Xefi Suku Edi labele partisipa iha enkontru ne’e, tanba antes ne’e nia la hatene informasaun sobre apoyu husi GSFK nian ba Suai tan ne’e sr. Xefi do Suku, fila hikas ba iha ninia uma, ne’ebé mak iha parte foho Tilomar nian, ne’ebé mak do’ok mós husi asesu telefoni. Ajenda ne’ebé mak ami koalia hamutuk mak asuntu transporte no siguransa husi PNTL. Iha kalan ne’e kedas ami fahe serbisu mak hanesan: Sr. Chemat toma responxavelidade hodi kontaktu Sr. Xefi Suku Edi sobre transporte ne’ebé mak sr. Xefi Suku lobby ho kamuneta F-FDTL nian, Manuel Monteiro toma responxabelidade ba kontaktu PNTL hodi hetan siguransa no Sr. Antonio hein iha Suai hodi akompañia situasaun ruma sobre prosesu repatriasaun loron aban nian. Iha kalan ne’e kedas Sr. Chemot kontaktu kedas Sr. Edi (Xefi Suku Lalawa) maibe tanba nia do’ok husi redi telefoni, entaun iha kalan ne’e la hetan konfirmasaun lolos sobre transporte ne’ebé mak nia hala’o lobby ho F-FDTL.
  3. Loron 31 fulan Janeiru 2011, ami hahú serbisu balu ne’ebé mak tenki halo hodi suporta ba serbisu repatriasaun nian. Tuku: 08:30, hau’u ba PNTL distritu Covalima nian hodi hasoru malu ho Sr. Komandante Distritu Covalima (Sr. Antonio Mauluta) iha koordenasaun ne’e sira dehan tempu badak liu ona atu halo koordenasaun, maibe sira promete mai hau’u katak sira sei isforsu hodi buka solusaun ba apoiu siguransa. Iha koordenasaun ne’e hau’u aprezenta ketas fatin distinasaun ne’ebé mak hau’u halo klasifikasaun iha loron 30 kalan. Iha aprezentasuan ne’e, hau’u aprezenta fatin distinasaun 6, hodi nune’e bele fasil ba PNTL ho UNPOL sira hodi prepara siguransa. Fatin distinasaun ne’e mak hanesan:
I.                     Premera distinasaun mak; Foholulik, Fatumea no Alas Tehen (fatin 3 ne’e hamutuk tanba sira ninia rute hanesan)
II.                    Segundu distinasaun mak; Kasabauk, Maudemu no Sukabilaran
III.                  Tesera distinasaun mak; Aidantuik no Maucolan (Beco)
IV.                  Kuatru distinasaun mak; Bobonaro
V.                   Kintu distinasaun mak; Holpolat no Oges
VI.                  Sestu distinasaun mak; Fohorem

Haree ba kasifikasaun fatin distinasaun hanesan ne’e PNTL no UNPOL prontu mobilize sira ninia rekursu hodi fó siguransa, purtantu ida ne’e mak rezultadu koordenasaun iha PNTL, depois de koordenasaun, hau’u kontinua ba halo koordenasaun ho Administradór distritu (Sr. Inasio Pires da silva) iha hasoru malu ho sr. Administradór, nia hatan mai hau’u katak sira susar atu fó apoyu tanba sira rasik la iha transporte, inkluindu delega husi administrasaun hodi ba akompanya prosesu repatriasaun. Maibé em prinsípiu sira apoyu serbisu ne’e. Depois ramata tiha halo koordenasaun hau’u hamutuk ho ekipa serbisu Suai nian lalais kedas ba buka Administradór Tilomar (Sr. João) hodi husu hatene lolos serteza ruma sobre transporte tanba informasaun klaramentu husi sr. Xefi Suku (Edi) katak transporte ne’ebé mak nia lobby ba kompañia BTK ne’ebé mak hala’o konstrusaun iha Mota Masin hot-hotu la iha tanba ba hotu Díli hodi simu sira nia sálariu. Iha hasoru malu ho sr. Administradór mós la iha serteja ruma sobre transporte, entaun difisil mai ekipa traballu hodi hatan ba nesesidade ne’e. Tan ne’e halo ekipa susar organiza serbisu ne’e la’o ho di’ak. Mezmu la iha serteza konaba trasporte, ekipa serbisu la lakon esperansa hodi kontinua hakat ba rai ketan, atu hasoru malu ho kolega sira husi CIS, depois kontinua hala’o serbisu repatriasaun.
Ami to’o iha rai ketan, ami hasoru malu ho kolega Charles, Natu, Umbu, Merry, Methos, Madre Sesilia no kolega sira husi Metro TV no Jakarta Post. Iha hasoru malu ne’e grupu traballu imfrenta duni problema lubuk, mak hanesan transporte, no koordenasaun legal nian ho imigrasaun, VPU no F-FDTL, sobre prosesu tomak. Maibe problema legál nian konsege rezolve wainhira hetan splikasaun husi grupu traballu. Problema bo’ot liu mak transporte hodi bele trasporta repatriadu sira, problema ida ne’e mós konsege rezolve, wainhira hetan serteja husi maun Nug sobre alozamentu iha ba programa ne’e. Tuir mai serbisu sira lao’o tuir planu, inklui koordena ho imigrasaun hodi fó lisensa ba kamuneta husi TLS tama ba áreia Indonézia nian hodi tula repatriadu sira nia sasan. Prosesu tula no hatun repatriadu sira ninia sasan, ramata iha tuku: 04:15, signifika katak repatriadu ne’ebé mak ho totál ema nain 69 no 24 xefi da famillia ne’e konsege tula fila ba sira ida-idak ninia hela fatin ho apoyu kamuneta 5 ho prosesu lobby ne’ebé mak Manuel Monteiro ho Antonio Alves halo ho patraun kamuneta hirak ne’e, maka ita fasilita kombustivél ba kamuneta 5 ne’e ho ida-idak ninia folin la hanesan.
d.        Loron 1 Janeiru 2011, tuku: 08:25, hau’u hetan xamada husi PROFOS PNTL (Sr. Julio), oinsa mak bele rezolve repatriadu sira husi Suku Colimau, Bobonaro, tanba kalan ne’e, ami hodi deit sira ba hatun iha sira ninia famillia ida iha Suai, tanba susar hetan transporte i nune’e mós sira hetan garantidu husi Deputadu Mateus, katak nia mak sei fasilita transporte hodi tula repatriadu sira ba Colimau. Maibé tuir informasaun husi PROFOS ne’ebé mai bolu hau’u atu ba iha maluk repatriadu sira nia fatin hodi koalia asuntu ruma tanba sira ninia famillia bele tula ba, maibe naran katak fó sira nia mina. Wain-hira rona tiha informasaun hanesan ne’e, hau’u ba kedas sira nia fatin atu splika ba sira nia famillia no ba maluk PNTL sira husi Distritu Bobonaro ne’ebé hetan ordem husi sira ninia Komandante Distritu hodi fó siguransa ba maluk repatriadu sira katak, ami la iha tan ona rekursus hodi apoyu ba kestaun ne’e. Wainhira rona tiha splikasaun husi hau’u hanesan ne’e, oras ne’e kedas, maluk sira PNTL Bobonaro, telefoni kedas ba Sr. Deputadu Mateus hodi esplika kondisaun ekipa serbisu nian ba nia, iha oras ne’e kedas hetan resposta husi Sr. Deputadu katak, nia sei apoiu kamuneta hodi ba tula ninia famillia sira ne’e. Wain-hira rona tiha resposta hanesan ne’e, PNTL distritu Bobonaro, ofrese kedas sira nia karreta ne’ebé mak sira uza husi Bobonaro ba Suai hodi tula tia ferik ida, tiu katuas ida no labarik ki’ik ida ba sira nia kareta, mós sira ninia roupa. Sasan seluk sira nia famillia ne’ebé mak sira hela provizoriu ba ne’e mak sei fasilita kamuneta hodi tula ba hatun iha sira nia maluk sira iha Zumalai depois mak pasa fali ba deputadu Mateus nia kamuneta wain-hira husi Díli ba Zumalai.
Depoiz trata hotu repatriadu sira iha Suai, hau’u kontinua fasilita kolega sira husi Metro TV no Jakarta Post hodi halo intervista ba Sr. Antonio Alves, no ikus liu halo vizita ba maluk repatriadu sira iha Aidantuik, Beco no Maukolan, Beco. Rezultadu monitórizasaun, leno situasaun amizade entre famillia ho repatriadu sira, iha fatin rua ne’e hanesan deit. Wain-hira hau’u to’o iha Distritu Ainaro, udan no anin bo’ot halo ai tohar hodi taka dalan no kamuneta ida ne’ebé mak tula sasan nakonu husi Díli atu ba Ainaro, labele sa’e xubida iha parte Manutasi nian, entaun taka dalan tomak hodi empata viazen Ainaro Díli. Rai mós hahú nakukun dau-dauk ona, entaun iha loron ne’e, hau’u labele kontinua mai Díli, entaun toba deit iha Ainaro.
e.        Loron 2 Febreiru 2011, hau’u sai husi Distritu Ainaro mai Díli, to’o iha Díli maizomenus tuku: 14:25 otl, iha loron ne’e kedas, hau’u hodi kedas motor alugadu ba entrega ba deler tiger fuil. 
Tuir mai, hau’u hakarak relata mós relatóriu orsamentu ba ita bo’ot;                                           

 Sekretariadu Grupu Serbisu Fila Hikas Knua
  
 
              Kovalima


Xefe Suku

      Suai Adiministration office
DDMC Sr. Afonsa 7299913
Adiministrator Sr. Inacio Pires 7311658

Charles, Emily, Maun Chemo(helper from Suai Juventude), and 2 journalists visit the Suai administration office, and gave the information about the repatriation. They would like to coordinate together morally and they would like to go to border together on repatriation day.
      PNTL Suai  223009

We visit and give the information.
      Tilomaar Suai/Foholulik
Saturnino Cardoso Maia
7434157
We visited with Lalawa xefe suku(chief leader of village). We couldn’t meet the xefe suku Foholulik, but we met one of the repatriation families in Maubisi village in Suai. They welcome them to come back.
      Tilomaar Suai/Maudemu
Maria Fatima
7498844
We met xefe suku and all families. They welcome their return and for the neighbors also it’s no problem as they are just normal people in the past. In Maudemu we found out that many of them already brought back their animals to their home. Not surprisingly, they just came through the Jalan Tikus(
Rat Way
/illegal way), and their family help them to take care of the animals.
      Tilomaar/Lalawa
Edinio Monis do Rego

They welcome their return, and the xefi suku actually went to West Timor to ask them to come back a few times. There are enough lands for them to come back and live. He even said he can try to handle the truck for the Lalawa villagers’ repatriation.
Ps. From xefe suku lalawa, we got to know that the people who come illegally to East Timor also must register their name in xefe suku place, and the Lalawa refugees in West Timor pass away will also register in lalawa!

Jaime Cardoso Mendonca
7370114
We met the xefe suku and his response is positive. (mai deit tamba ami nia povu uituan deit. We can contribute to TL together. )
       Suai Kota/Oges
Pedro Amaral
7378802
We tried to meet the xefe suku but he went out already. We just got the xefe suku phone number and in the same place we met the family of the repatriation family. They are actually the relative of xefe suku. Their response is very welcome also it’s no problem for the neighbors as they said they are just ema biasa (normal people).
      Suai Kota/Beco
Manuel Ferreira
7370420
We met some of the families and villagers saying it’s no problem for them to come back but we did not directly met the xefe suku. We got the phone number of the xefe suku. The family already knew they are coming back soon as they already came to tell them through the Jalan Tikus.
Fatumean/Alastehen

Too far to go but Lalawan xefe suku will help us to inform them with the name list we provided.
Fohorem/Datorua
No contact
Too far to go. The administrator will help us to inform.
              Bobonaro
Bobonaro/Oeleu
Manuel Soares
7268775
Ex-militia but xefe sucu said it’s no problem for them to come back because in 1999, all people in this village ran away to west Timor and the xefe suku family is the only one who stayed in the jungle in East Timor. (that’s why he became the xefe suku until now.) It means if it’s no problem for the xefe suku family, it will be no problem for other villagers. Xefe suku welcome them especially because he also hopes to increase the population in this village. We also met Antonio’s uncle. He came back illegally (Jalan Tikus) for preparing the house for his family’s coming back from West Timor. 
Bobonaro/Colimaun
Antonio De Jesus
7423486
PS. The repatriation family is xefe suku’s close family(maun rasik, real brother). His brother’s wife have ever visited there one time in this year since 1999 to make sure their return and they always keep in touch. For the neighbors it’s also no problem because they never did anything wrong in the village. they are just normal people. (In the past they work in the forest company.)
              Manufahi
Same/Betano

PNTL Same
2130014
When we go there, they are willing to accompany.

Saturino Tilman(Xefe Suku)
7465636
Belarmino T. Mendes(Secretary of Xefe Suku)
7367852
Cha visited when he bring the HasLaran Same people(family brought back by Sr. Sesilia staff) back to home. They already visited their family first before they decided to come back. They also just use Jalan Tikus. It’s no problem for the neighbors too as in the past they were just normal people (fisher man and farmer—the Betano is beside the beach-tasi mane). Some of their families also just recently come back but with illegal process.


Relatoriu repatriasaun ba PM

Grupo Servisu ba Repatriasaun1
(Working Group for Repatriation)
Sekretariadu TL:
 Office of The HAK Association, Gov. Serpa Rosa T-091 Farol, Dili Timor-Leste
Telephone: +670 3313323, Handphone: +670 727-9147, +670 735-2770


 Introduasaun

Grupu Servisu ba Repatriasaun nudar grupu servisu ba apoiu prosesu repatriasaun ba ema Timor oan sira ne’ebe agora sei hela iha nasaun-sira seluk hanesan Indonezia. Objetivu hosi grupu servisu ba apoiu prosesu repatriasaun mak atu garantia estadu pertensi-sira hakonu obrigasaun hodi atende ba situasaun no kondisaun refuziadu sira nian. Ne,e  maka  iha konsituiasaun  hakerek tiha ona.

Grupu Servisu ba Repatriasaun kompostu hosi Organizasaun-sira iha Timor-Leste no Indonezia iha Provinsia Nusa Tenggara Timur (NTT).Apoiu ba prosesu repatriasaun mak realiza liuhosi tau matan ba situasaun refuziadu-sira, fahe informasaun kona-ba situasaun iha Timor-Leste no Indonezia, fo asistensia umanitaria & tulun iha prosesu repatriasaun voluntariu;

Iha data 30  fulan Junu 2010 agora daudaun ne’e, sei fila hikas hosi Kupang, Indonezia hamutuk familia lima (5) no ema total nain sanulu resin-rua (12) mai Timor-Leste. Total familia ho numeru ema ne’ebe sei repatria hetan tiha ona autorizasaun hosi Autoridadi Militar Indonezia (KODIM) iha Kupang. No sira mai hosi Kupang ho destinasaun mak Suku Dilor Sub-distritu Lacluta, Distritu Viguegue;

Iha data 07 fulan Junu 2010 agora daudaun ne’e, sei fila hikas hosi Kupang, Indonezia hamutuk familia lima (5) no ema total nain sanulu resin-rua (12) mai Timor-Leste. Total familia ho numeru ema ne’ebe sei repatria hetan tiha ona autorizasaun hosi Autoridadi Militar Indonezia (KODIM) iha Kupang. No sira mai hosi Kupang ho destinasaun mak Suku Dilor Sub-distritu Lacluta, Distritu Viguegue;

Ba ida ne’e,Grupu Servisu ba Repatriasaun halo tiha ona konsultasaun ho autoridadi kompetensi iha Timor-Leste hanesan Ministru Negosiu Estranzeiru & Kooperasaun (MNEK),Ministerio Solidaridadi Sosial (MSS),Forsa Seguransa Polisia Nasional Timor-Leste. No, iha parte Indonezia konsulta halo ho autoridadi militar, polisia, Konsuladu Timor-Leste iha Kupang, no seluk-seluk tan;

Koanba aktividade ne,ebe mak realiza ona hosi grupo serviso ba repatriasaun  hau hosi data 29 de Juniho de 2010 to data 30 de Juniho 2010” Ema total nain sanulu resin-rua (12) mai Timor-Leste. Hetan mos kontribuisaun makas hosi Polisia Nasional  Timor -Leste iha fornteira hodi ajuda tula familia sira ne,ebe relata ona iha leten.


Report to Governo

Grupo Servisu ba Repatriasaun1
(Working Group for Repatriation)
Sekretariadu TL:
 Office of The HAK Association, Gov. Serpa Rosa T-091 Farol, Dili Timor-Leste
Telephone: +670 3313323, Handphone: +670 727-9147, +670 735-2770

Komunikadu  Imprensa
30 Junhu 2010

Timor-Leste  Oan  nain 12 Fila hikas mai knua husi Kupang, Indonesia

Ohin loron,30 juñu 2010 ema Timor Leste hamutuk familia 5 ho totál ema nain 12 fila hikas mai Timot Leste. Ema sira hosi Suco Dilor, Distritu Viqueque ne’e hahú hosi Setembru 1999 hela iha Kupang, Timor Barat, Provinsi Nusa Tenggara Timur, Indonesia tanba violensia ne’ebe akontese iha tempu ne’eba.
Organizasaun sosieodade sivil Indonesia nian ho naran Centre for IDP Services (CIS Timor) iha kupang no Atambua maka fó apoiu ba sira nia repatriasaun. Sira mós hetan ajuda hosi autoridade sivil no military Indonesia hanesan bupati Kupang, Dinas Sosial Kupang, Komando Distrik Militer (kodim) Kupang no Atambua no mos husi konsuladu Timor-Leste iha kupang.

Iha Timor-Leste, organizasaun sosiedade sivil hanesan  Asosiasaun HAK, Ita ba paz, berupupuk Community Ponta Leste, Institutu Popular Timor-Leste The Frontiers Timor-Leste, JRS Timot-Leste no instituisaun relijiozu hanesan Ecravas do Sagrado Coração de jesus no Igreza Protestante Timor-Leste (IPTL) forma Grupu Servisu ba Repatriasaun hodi fó apoiu ba repatriasaun ne’e Memru hosi Grupu Servisu ba Repatriasaun Ne’e desde uluk kedas iha resaun maka’as ho organizasaun sosiadade sivil iha Indonesia hodi fo tulun ba Timor-Leste oan sira ne’ebé halai tanba violasaun iha 1999.

Repatriasaun ne’e hetan suporta finanseiru maka’as husi Asesor ba Primeiru Ministru kona-ba Asuntu Sosiedade Sivil. Grupu Servisu ba Repatriasaun mós halo konsultasaun no hetan apoiu husi ministeriu negosiu Estranjeiru, Polisia Nasional Timor-Leste, no Ministeriu Solidaridade Sosial.
Tuir Meri Djami husi CIS Timor iha Kupang, loloos Timor–Leste oan barak iha kupang no fatin seluk ne’ebé hakarak fila fali ba sira nia knua iha Timor-Leste. Tan ne’e Grupu Servisu Repatriasaun sei kontinua sira nia atividade hodi fó apoiu ba Timor-Leste oan sira ne’ebé presiza tulun hodi fila hikas mai. Grupo,ida ne’e husu autoridade Timor-Leste, organizasaun sosiedade sivil, no parte sira seluk hodi fó apoiu ba atividade ne’e.

Lista Ema ne’ebe fila ba suku  Dilor, distritu  Viqueque, sub –distritu Lakluta 30 Juñu 2010. hosi Mota Ain  to   Farol Dili  toba iha  Aula RENETIL  depois   Data 1 de Juli 2010  Familia sira ne,e fasilita Grupo serviso Hamutuk  to Dilor.

No
Naran
Seksu
Moris Fatin
Tinan
Status
Hela fatin iha Indonesia
Destinasaun
1
Antoninho Marques
Mane
Ahic, 10/6/1983
27
Aman/xefe familia
Kelurahan Naibonat RT 027/RW011 Kecamatan kupang Timor, kupang
Suco Dilor Viqueque
2
Joana Ursula Baros
Feto
Manatuto, 23/61985
25
Fen husi Antoninho marques
Naibonat RT 027/RW0 11
Suco Dilor Viqueque
3
Maria H. marques
Feto
Naibonat . 1/10/2005
5
Oan
Naibonat RT 027/RW0 11
Suco Dilor, Viqueque
4
Dogobertus c.f.
Marques.
mane
Naibonat 14/11/2008
2
Oan
Naibonat RT 027/RW0 11
Suco Dilor Viqueque
5
Marcelina Soares
Feto
Ahic, 10/111982
28
Feto faluk/xefe familia
Naibonat RT 028/RW011
Suco Dilor Viqueque
6
Celina Mendes
Feto
Ahic, 18/3/???

Feto faluk/xefe familia
Naibonat RT 028/RW0 11
Suco Dilor Viqueque
7
Yuliana Riana
Feto
Naibanat 21/6/2005
5
Oan husi Celina mendes
Naibonat RT 028/RW0 11
Suco Dilor Viqueque
8
Adriana Lourdes mendes
Feto
Naibonat 9/8/2008
2
Oan husi Celina mendes
Naibonat RT 028/RW0 11
Suco Dilor Viqueque
9
Prisca Amaral
Feto
Dilor,25/12/1979
31
Feto faluk/xefe familia
Naibonat RT 015/RW 005
Suco Dilor Viqueque
10
Sheila Mardiayanti P.M.
Feto
Naibonat, 9/3/2008
2
Oan husi Prisca Amaral
Naibonat RT 015/RW 005
Suco Dilor Viqueque
11
Gilberto Soares
Mane
Ahic, 10/11/1939
71
Mane faluk/xefe familia
Naibonat RT 029/RW 009
Suco Dilor Viqueque
12
Filomena Soares
Feto
Ahic, 3/4/1955
55
Oan hosi Gilberto Soares
Naibonat RT 029/Rw 009
Suco Dilor Viqueque